Loading…
  • 0
  • 1
  • 2

Claustra Alpium Iuliarum

Posjetite

Claustra Alpium Iuliarum

Lokacije

Danas znamo za osamnaest lokacija gdje su vidljivi arheološki ostaci obrambenog sustava claustra Alpium Iuliarum. Većinu je na terenu vrlo teško primijetiti, ali na nekim je lokacijama sustav jasno vidljiv jer su arheološki ostaci konzervirani ili u cijelosti rekonstruirani. Lokacije na kojima je sustav claustra Alpium Iuliarum dobro vidljiv posebno su istaknute na zemljovidu u nastavku. Spremite se na put i osobno ih doživite!

Lokacija

Posjetite

Claustra Alpium Iuliarum

Lokacije

Danas znamo za osamnaest lokacija gdje su vidljivi arheološki ostaci obrambenog sustava claustra Alpium Iuliarum. Većinu je na terenu vrlo teško primijetiti, ali na nekim je lokacijama sustav jasno vidljiv jer su arheološki ostaci konzervirani ili u cijelosti rekonstruirani. Lokacije na kojima je sustav claustra Alpium Iuliarum dobro vidljiv posebno su istaknute na zemljovidu u nastavku. Spremite se na put i osobno ih doživite!

Lokacija

Rijeka (ant. Tarsatica), Hrvatska

{/modal}
Rekonstrukcija principija, zgrade vojničkog zapovjedništva.
{/modal}
Ostatak monumetalnog kamenog luka koji se danas interpretira kao ulaz u principij.

Obrambeni zidovi sustava claustra Alpium Iuliarum prostirali su se od antičke Tarsatike po strmom području prema sjeveru iznad kanjona rijeke Rječine. U središtu utvrđene Tarsatike nalazi se zgrada vojnog zapovjedništva, pod nazivom principij (principia). To mjesto bilo je dio obrambenog sustava, odakle se štitila jedna od glavnih rimskih ulaznih cesta s Balkanskog poluotoka, Panonske nizine i sjeverne Europe prema antičkoj Italiji.

Jelenje na Grobničkom polju, Hrvatska

Obrambeni zid Jelenje na Grobničkom polu nalazi se približno 6 km sjeverno od Rijeke. Ostatke obrambenog zida s pet kula danas možemo slijediti u ukupnoj dužini od približno 2850 m.

038a{/modal}
Panoramski pogled na Grobničko polje s označenom putanjom obrambenog zida iznad njega.

Studena, Hrvatska

{/modal}
Ostaci obrambenog zida u Studenoj djelomično su konzervirani.

6 km sjeverno od Grobničkoga polja, u blizini Studene i Klane, očuvan je zid s tri kule dužine približno 5380 m. Zajedno s kanjonom rijeke Rječine i dijelom zidova u Rijeci predstavljaju 20 km dugu neprekidnu obrambenu liniju.

Gradina iznad sela Pasjak, Hrvatska

{/modal}
Utvrda je nepravilnog oblika i izvrsno se prilagođava neravnom terenu.

Na potezu iz Rijeke prema Trstu, pokraj naselja Pasjak, nalazimo ostatke velike utvrde s 3 metara širokim zidovima. Zbog malobrojnih arheoloških nalaza, njezina uloga u sklopu obrambenog sustava nije potpuno jasna, ali se sigurno zna da je postojala oko 270. godine.

Babno polje–Prezid, Hrvatska i Slovenija

{/modal}
Panoramski pogled na Babno i Prezidsko polje, između kojih danas prolazi državna granica. Na slici je označen prolazak nekada velikoga obrambenog zida.

Ostaci obrambenog zida svojim srednjim dijelom prolaze točno po današnjoj državnoj granici između Slovenije i Hrvatske, između naselja Babno polje i Prezid. Na mjestu međudržavnog graničnog prijelaza ostaci su potpuno uništeni. Cjelokupna dužina tog dijela obrambenog zida iznosi približno 2800 m.

Benete, Slovenija

Bloška planota u kasnorimsko je vrijeme bila dobro zaštićena. Njezin istočni rub nadziralo je barem pet obrambenih zidova. Najjužniji bio je obrambeni zid kod sela Benete, dug približno 580 m, pojačan s tri kule.

Taboršč, Slovenija

Na brdu Taboršč mogu se vidjeti skromni ostaci približno 6 × 5 m velike kule s obrambenim zidom dugim 9 m. To je najkraći poznati dio obrambenog sustava. Vjerojatno se otud nadzirao manji cestovni prijelaz. Zbog blizine obrambenog zida u selu Benete i Novom Potu stručnjaci smatraju da nije upotrebljavan kao samostalni obrambeni sustav.

Novi Pot, Slovenija

Obrambeni zid dug 300 m arheolozi su otkrili tek prije nekoliko godina. Čvrst, 2 m širok zid bio je pojačan dvjema kulama.

{/modal}
Presjek ostataka obrambenog zida, pogled s dijela ceste koja vodi do sela Novi Pot. Otkrio ga je mještanin Anton Marolt za vrijeme obnove ceste.
{/modal}
Geofizička istraživanja pokazala su da je postojala jedna kula u sredini zida i da je vjerojatno bila prohodna. Stoga stručnjaci smatraju da je kroz nju prolazila rimska cesta (na slikama je prikazana kula sa zidom označena crvenom bojom).

Gradišče pri Robu, Slovenija

Obrambeni zid na Gradišču pri Robu ističe se svojim tlocrtnim oblikom. Na sredini toga obrambenog dijela, na vrhu Gradiškog vrha, zid se lomi za 90 stupnjeva te se spušta po tom području. U antičko je vrijeme zid štitio dvije uske doline koje vode na Blošku planotu. Približno 1550 m dug obrambeni zid nekoć je bio ojačan sa sedam kula.

Selo pri Robu, Slovenija

Kod sela Selo pri Robu u antici prijelaz je zatvarao približno 340 m dug obrambeni zid s dvjema kulama.

Rakitna, Slovenija

{/modal}
Pokušaj rekonstrukcije obrambenog zida u Rakitni. Slika: Klavdij Zalar.

Među prirodnim kamenim stijenama čvrsto postavljena 600 m duga obrambena linija na Rakitni nekoć je štitila antički prijelaz z Ljubljanskog barja prema Cerknici. Imala je dvije obrambene kule koje su stajale na nasuprotnim područjima i nudile dobar pregled nad cijelim dijelom obrambenog zida.

Pokojišče, Slovenija

Obrambeni zid iznad Borovnice na Ljubljanskom barju u antici je prolazio iznad ravnice i omogućavao pregled sve od Nauportusa do Emone. 675 m dug zid nekoć je bio ojačan s pet kula.

{/modal}
Slika rezultata geofizičkih istraživanja na obrambenom zidu ukazuje na to da su kule bile pomaknute na sredini linije zida (na slici označeno crvenom bojom).
{/modal}
Pokušaj rekonstrukcije obrambenog zida na Pokojišču.

Ajdovski zid (Vrhnika, Slovenija, ant. Nauportus), Slovenija

{/modal}
Panoramski pogled na Vrhniku i Ajdovski zid iznad nje. To je bila prva obrambena linija na glavnoj rimskoj cesti Emona-Castra.
{/modal}
Kula na Ajdovskom zidu koju su arheolozi istražili i konzervirali prilikom izgradnje autoceste Ljubljana-Postojna. Do danas je prema topografskim istraživanjima poznato 35 kula, starija istraživanja navode i preko 50!

Ajdovski zid do sad je najduži arheolozima poznat obrambeni zid u sklopu sustava claustra Alpium Iuliarum. Po dužini iznosi preko 7700 m i ima barem 35 obrambenih kula. Pod sobom je štitio Nauportus, gdje su u obrambeni sustav vjerojatno bili uključeni i tvrđava na Gradišču i manja utvrda Turnovšče.

Brst pri Martinj Hribu, Slovenija

{/modal}
Ostaci utvrde na Brstu pri Martinj Hribu. To je bila druga obrambena linija između Nauportusa i Castre koja je zatvarala južni put, put preko Okre.

Obrambena linija s utvrdom i tri kule nalazi se blizu Logatca, na starom antičkom putu Nauportus-Ocra (dan. Razdrto pri Postojni, lat. Ocra)-Castra. Na brdovitom terenu Logaške planote sa svojih 660 m dužine zatvarala je uski prijelaz sa rimskom cestom. Arheolozi su u utvrdi iskopali objekt s hipokaustom – rimskim uređajem za podno i zidno grijanje. To znači da je vojna jedinica tu bila nastanjena vjerojatno cijele godine, dakle i tijekom hladnih zimskih mjeseci.

Lanišče, Slovenija

{/modal}
Danas je rekonstruirana i možemo je vidjeti na Lanišču. To je bila druga obrambena linija između Nauportusa i Castre koja je zatvarala put preko Hrušice.
{/modal}
Pokušaj rekonstrukcije utvrde na Lanišču.

Obrambena linija s utvrdom bila je postavljena između Ajdovskog zida iznad Vrhnike i Hrušice. Utvrda kvadratnog tlocrta bila je dijelom 370 m dugačkog obrambenog zida koji je zatvarao glavni put prema Rimu.

Hrušica (lat. Ad Pirum), Slovenija

Zadnja obrambena linija na najvišoj točki nekad glavne rimske ceste Emona–Castra jest tvrđava Ad Pirum s obrambenim zidovima koji se prostiru stotinama metara prema sjeveru i jugu. Njihova ukupna dužina iznosi gotovo 2 km, opseg tvrđave i preko 600 m. Zahvaljujući svome položaju, tvrđava Ad Pirum bila je jedna od najvažnijih točaka obrambenog sustava claustra Alpium Iuliarum, pored Tarsatike pa je u tom sklopu najbogatije arheološko nalazište. Ostaci zidina tvrđave konzervirani su, a unutrašnjost je gotovo u cijelosti istražena. Možete razgledati arheološki park, izložbu, proći 4 km dug arheološki put, a po želji imate i gastronomske usluge.

{/modal}
Pokušaj rekonstrukcije tvrđave Ad Pirum. Prema arheološkim nalazima, naseljen je bio samo donji dio tvrđave, gdje se nalazio zidani objekt s podnim grijanjem – hipokaustom. Gornji je dio tvrđave vjerojatno služio samo za bijeg vojne jedinice, primjerice, ako bi napadači probili glavni ulaz u donjem dijelu.
{/modal}
Kroz donji dio tvrđave prolazila je glavna rimska cesta. Na obje je strane bila zatvorena dvjema kulama koje su bile visoke vjerojatno oko 10 m.
{/modal}
Pogledajte tvrđavu na snimci iz zraka. Pomozite u njezinoj rekonstrukciji.

Ajdovščina, Slovenija

053{/modal}
Antičke ostatke nekada moćnih mjesnih zidina danas možemo vidjeti u modernom dizajnu centra grada. Na slici u pozadini nalazi se rekonstruirana kula u srednjevjekovnoj formi.

Antičko je mjesto Castra u drugoj polovici 3. stoljeća bilo okruženo čvrstim zidinama s 14 kula. Nakon prolaska kroz nepregledne šume Hrušice Castra je bilo prvo mjesto na kojem se otvara teren prema ravnicama sjeveroistočne Italije. Radi svoje blizine, arheolozi vjeruju da je ovo mjesto služilo kao dobro logističko zaleđe obrambenim linijama na Hrušici, zbog čega ga lako možemo pripojiti sustavu claustra Alpium Iuliarum.

Zarakovec, Slovenija

Najsjeverniji do sad dokumentiran obrambeni zid nalazi se kod sela Zarakovec, pod strmim stijenama današnjih Julijskih Alpa. Štitio je sjevernu cestu prema Italiji koja je vodila preko Škofjeloškog hribovja i Soče u sjevernu Italiju. Budući da se ovaj obrambeni zid dug 650 m u odnosu na druge linije obrambenog sustava nalazi na udaljenoj lokaciji, stručnjaci vjeruju da je na tom području u kasnorimsko doba postojalo još nekoliko obrambenih linija koje do danas nisu otkrivene.

.

Interaktivni zemljovid

Galerija

Broj prikaza (hitova) članaka
84210