Najjužnija točka nadzora iznad Bloške visoravni.

Bloška visoravan u kasnorimskom je razdoblju dobro čuvana. Njezin istočni rub nadziralo je pet linija zidova. Najjužniji je zid kod sela Benete u dužini od približno 583 metara, ojačan s četiri kule.

Zid kod Beneta prolazi po grebenastim obroncima Drnika. Nakon početnog strmog uspona iznad potoka Maleč možete na raskrižju, na unutrašnjoj (zapadnoj) strani zapreke, vidjeti prvu kulu. Nakon toga prolazi po ravnijem terenu do sljedeće kule, koja se nalazi na unutrašnjoj strani zida. Nekoliko metara iza kule zapreka je prekinuta, a kroz nju prolazi relativno strmi šumski put koji je nekada možda bio rimski put. Sada se zid opet strmo uspinje prema sjeveru do ugaone kule, gdje se gotovo pravokutno usmjerava prema sjeverozapadu. Nakon približno 70 metara na obroncima Drnika nema više tragova zida.

S zapreke kod Beneta dobro se nadzirala cijela dolina i rimska cesta koja je najvjerojatnije prolazila iz Ribnice prema Bloškoj visoravni i dalje u Lošku dolinu. Pogled također seže do susjednih zapreka Tabršče i Novi Poti te Svetog Primoža kod zapreke Gradišče kod Roba.